SREDIŠNJA ISTRA

Jednako bogata netaknutim prirodnim ljepotama kao i kulturološkim nasljeđem, središnja Istra jedna je od najzanimljivijih mediteranskih regija.

 

Središnja Istra, malena regija u kojoj je sve blizu a opet dovoljno daleko, očarava svojom privlačnom kombinacijom raznolikosti i izvornosti. Dok jedne oduševljavaju gotovo mitski pejzaži s uzvišenim i zidinama omeđenim srednjovjekovnim gradićima, drugi su osupnuti netaknutom prirodom, prekrasnim vidicima i bezbrojnim tonovima zelene. Neke pak privlače brojni festivali i fešte na kojima se slavi život, kreativnost i stvaralaštvo. No, gotovo su svi jednako oduševljeni istarskim autohtonim specijalitetima.

 

Od grada do gradića

 

Središte središnje Istre je Pazin, u prostornom i administrativnom smislu. Grad je to čije prirodno i kulturološko bogatstvo seže od duboke Pazinske jame, koja je inspirirala čak i velikog „putnika u središte Zemlje“ Julesa Verna, do uzdignute utvrde Kaštel (današnjeg Etnografskog muzeja), iz koje se nekoć upravljalo grofovijom. Uz svoje nasljeđe, današnji Pazin za svoje građane, posjetitelje i turiste organizira niz manifestacija koje nude zabavu i zanimljive sadržaje tijekom cijele godine.

 

Usred plodne doline rijeke Mirne smjestio se Buzet, nazvan Gradom tartufa jer se nalazi u središtu predjela bogatog tom skupocjenom podzemnom gljivom. Starogradska jezgra, zaštićeni spomenik kulture, smještena je na brdu iznad novijeg dijela grada, tzv. Fontane. Šire područje Buzeta, Buzeština, obiluje prirodnim raznolikostima - od udolina i kanjona do brdašaca i planina, s klimom koja seže od blage mediteranske do kontinentalne planinske.

 

Nedaleko od Pazina i Buzeta, na vrhu brda uzdiže se Motovun - srednjovjekovni gradić čija kulturna i povijesna baština nadilazi zidine koje ga okružuju. Nekoć najvažnije naseljeno mjesto ovoga kraja, u suvremeno je vrijeme postalo poznato i izvan granica Hrvatske zahvaljujući malom, ali velikom Motovunskom filmskom festivalu koji svake godine posjeti desetak tisuća zaljubljenika u filmsku umjetnost.

 

Ovdje se nalazi i Hum - najmanji grad ne samo u Istri, već i u svijetu. Samo 100 m dugačak i 35 m širok, Hum je grad koji se može prehodati u kratkom vremenu, ali dugo ostaje u sjećanju.

Od mjesta do naselja

 

Nedaleko od Huma nalazi se prapovijesno naselje Roč, danas zaštićeni spomenik kulture. Roč se smatra središtem glagoljaške djelatnosti: u mjesnoj crkvi upisan je Ročki glagoljaški abecedarij iz 1200. godine, a uz mjesto se veže i priprema prve knjige na hrvatskom jeziku. Zato baš u Roču započinje Aleja glagoljaša, niz od 10 kamenih obilježja posvećenih glagoljici i glagoljašima.

 

Malo južnije, na sjecištu puteva, smjestio se Žminj. Maleno mjesto velikog šarma svakom putniku namjerniku nudi smještaj u starim istarskim kućama, tradicionalno spravljena domaća jela te dodir s prirodom u obližnjim šumama, spiljama, vinogradima i livadama. Također, svake posljednje subote u kolovozu, Žminj nudi i odličnu zabavu na Bartulji - najvećoj pučkoj fešti koja se ne propušta.

 

Najjužnije mjesto središnje Istre je Svetvinčenat, srednjovjekovni gradić kojim dominira kameni kaštel Morosini - Grimani, jedna od najznačajnijih mletačkih građevina u Istri. Tijekom posljednjeg desetljeća mnogo je truda uloženo u njegovu obnovu, pa danas uređen služi kao spektakularna živa kulisa mnogim manifestacijama kojima Svetvinčenat promovira tradiciju, kulturu, običaje i gastronomiju Istre.

ZAPADNA ISTRA

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul, slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj. Najveći je grad Istarske županije, leži na jugozapadnom području istarskog poluotoka u dobro zaštićenom zaljevu.

 

Poput ostatka regije poznata je po svojoj blagoj klimi, mirnome moru i netaknutoj prirodi. Grad ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma, a ujedno je i tranzitna luka. Pula je administrativni centar Istre još od rimskoga doba.

Grad, koji je star gotovo dvije tisuće godina, nalazi se u luci koju od mora štiti otočić Sveti Nikola. Od oko 10.500 stanovnika grada, većina živi u predgrađima. Porečka općina ima ukupno oko 20.000 stanovnika.

 

Porečka regija ili Poreština pokriva 142 km², s obalom dugom 37 km, od rijeke Mirne kod Novigrada na sjeveru do Funtane i Vrsara na jugu. U Poreštinu osim samog grada Poreča spadaju općine Funtana, Kaštelir-Labinci, Sveti Lovreč, Tar-Vabriga, Višnjan, Vrsar i Vižinada.

 

Klima je vrlo blaga, bez ljetnih sparina. Kolovoz je najtopliji mjesec s prosječno 30°C i niskom vlagom, a siječanj najhladiji, s prosječno 5°C. Grad ima više od 3850 sunčanih sati u godini, što je u prosjeku više od 10 sati sunca na ljetni dan. Temperatura mora može se podići do 28°C, što je više od temperatura u južnoj Hrvatskoj. Prosječne godišnje padaline od 920 mm ravnomjerno su raspoređene tijekom godine. U Poreču puše bura sa sjevera i zimi donosi hladno i sunčano vrijeme, jugo, topli vjetar koji s juga donosi kišu, te maestral, ljetni povjetarac koji puše s mora na kopno.

 

Hrid Regata — jugozapadno od Poreča.

U blizini se nalazi špilja Baredine, jedini otvoreni geološki spomenik u Istri. Limski kanal je morski zaljev poput fjorda koji ulazi u unutrašnjost 12 km, a nastao je zbog djelovanja rijeke Pazinčice. U njemu se ponekad nalaze gromade kvarca koje izloži djelovanje mora.

 

Krajolik ima bogato sredozemno raslinje, sa šumama borova i zelenom makijom. Tlo čini plodna crvena zemlja, crljenica, zajedno s kamenjem. Crljenica je dobra za poljoprivredu (žitarice, voćnjaci, maslinici, povrtnjaci). Danas proizvodnja organske hrane, maslina, grožđa, kvalitetnih sorta vina kao što su Malvazija, Borgonja, Merlot, Pinot i Teran, čini važan dio porečkog gospodarstva.

NAZOVITE NAS

  +385 52 664 302

  +385 91 4777 410

REZERVIRAJ